Istraživanje Instituta za javno zdravlje pokazalo je da preko 50 odsto srednjoškolaca pije alkohol, dok je do 16 godine sedam procenata učenika potvrdilo da je konzumiralo neku od ilegalnih droga, uključujući kokain, ekstazi i LSD. Skoro 60 odsto djece je potvrdilo da su u uzrastu od 13 godina ili manje popili bilo koje od alkoholnih pića, dok se 10 odsto prvi put napilo u ovom uzrastu.
Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Agima Ljaljević ocijenila je za „Dan” da je zavisnost prisutna u mlađoj populaciji i da se sve više spušta granica životne dobi kada mladi počinju da eksperimentišu sa psihoaktivnim supstancama. Ljaljević kaže da uznemirava podatak da veliki procenat djece, između 18 i 25 odsto, navodi da ne znaju da li postoji rizik od upotrebe droga, prvenstveno amfetamina i ekstazija. Ona je upozorila da je istraživanje pokazalo da su djeci školskog uzrasta dostupne psihoaktivne supstance.
– Oko 23 odsto dječaka i 15 djevojčica izjavilo je da bi im bilo prilično lako da nabave kanabis ako bi to željeli, dok 10 odsto dječaka i osam odsto djevojčica na taj način smatra da može da nabavi amfetamine, a ekstazije 13 odsto dječaka – dodaje Ljaljević.
Rezultati istraživanja su pokazali da je sedam odsto učenika do 16 godine probalo ilegalne droge – kanabis, amfetamine, kokain, krek, ekstazi, LSD ili druge halucinogene, heroin i GHB.
– Dječaci u odnosu na djevojčice prednjače u konzumiranju kanabisa, pošto je 8 procenata ispitanih dječaka probalo tu drogu, kao i tri odsto djevojčica. Iako su djevojčice sklonije upotrebi trankvilizera ili sedativa, zloupotreba ovih ljekova u kombinaciji sa alkoholom je skoro jednako zastupljena kod oba pola, rekla je Ljaljević.
– Dječaci pokazuju veću sklonost ka eksperimentisanju i konzumiranju alkohola, pa je zastupljenost upotrebe alkoholnih pića veća kod dječaka nego kod djevojčica. Ne smije se zanemariti razlika po polu, jer nas podaci upućuju na zaključak da je ispijanje alkohola, navika koju mladi razvijaju već početkom srednje škole i da se ovakve navike razvijaju u okviru kulturalno uslovljenih stereotipa – ističe Ljaljević.
Ona je naglasila da je došlo do povećanje broja korisnika koji konzumiraju duvanske proizvode, među mlađom populacijom. Ljaljević je rekla da je kritični uzrast za eksperimentisanje sa psihoaktivnim supstancama uzrast završetka osnovne i početka srednje škole, odnosno 14 ili 15 godina života, kada je najviše učenika probalo bilo koju od ovih supstanci.
– Institut za javno zdravlje je sproveo istraživanje među mladima uzrasta 16 godina, učenicima prvih i drugih razreda svih srednjih škola u Crnoj Gori. Naši rezultati su pokazali da je upotreba ovih supstanci kod crnogorskih srednjoškolaca prisutna u znatno manjem stepenu u odnosu na evropski prosjek, ali svakako upozorava da se može očekivati dalji porast i da preventivne aktivnosti treba nastaviti istim intenzitetom kao do sada ili još intenzivnije – kaže Ljaljević.
Ljaljević je objasnila da je četvrtina učenika jedanput doživjela pijanstvo, a da je dva puta u životu pijanstvo doživio skoro svaki peti dječak.
– Zabrinjavajući podatak je što je tri procenta dječaka potvrdilo pijanstvo 20 ili više puta u životu – kazala je Ljaljević.D.B.
Jedan eksperiment vodi u drugi
Ona smatra da različiti obrasci konzumiranja alkoholnih pića, duvana i droga nijesu izolovani aspekti ponašanja.
– Oni su u značajnoj mjeri povezani u zajednički sistem ponašanja, koji sam po sebi predstavlja veoma veliki rizik za razvoj adolescenata. Velika je vjerovatnoća da će mlade osobe koje konzumiraju duvan konzumirati i alkohol, isto kao što i eksperimentisanje sa jednom vrstom psihoaktivnih supstanci može da odredi eksperimentisanje sa drugim psihoaktivnim supstancama – upozorava Ljaljević.
Svaka zavisnost jako opasna
Ljaljević poručuje da je svaka zavisnost jako opasna. Ona kaže da su vrlo često one međusobno povezane i uslovljene, a istovremeno su to oboljenja zavisnosti koje djeluju na sličan način.
– Razlikujemo tri nivoa djelovanja, pri čemu je od posebnog značaja primarna prevencija i to i nespecifična i specifična, odnosno ona koja podrazumijeva djelovanje u populaciji sa ciljem preveniranja svih oblika zavisnosti kroz informisanje, edukaciju i obezbjeđivanje mogućnosti alternativnog zanimanja mladih u zajednici, kaže Ljaljević. Po njenim riječima, roditelji i porodice učenika moraju da preuzmu odgovornost, kada je u pitanju sprečavanje konzumiranja droga, alkohola i cigareta.